E taua tele le fa'asa'o lelei i le tusiaina o tala. E le gata ina fa'aopoopoina le fa'amaoni i au finauga ae e fesoasoani fo'i ia te oe e 'alofia mailei o le fa'a'ole'ese. Ae ui i lea, o mea e masani ona le iloa e tamaiti aʻoga o le auala e taʻua ai e tutusa le taua. Le sa'o upusii e mafai ona o'o atu ai i se fa'aiti'itia o togi ma e mafai fo'i ona fa'aleaga le tulaga fa'aa'oa'oga fa'amaoni o le galuega.
Ole tulafono fa'avae ole lima matua lenei: Afai e te le'i tusiaina oe lava ia fa'amatalaga, e tatau ona e ta'ua i taimi uma se puna. O le le ta'ua o au puna'oa, aemaise lava i tusitusiga i le kolisi, o le fa'a'ole'ole. |
Fa'asinotonu lelei: Sitaili ma le taua
E tele sitaili tusitusi eseese o loʻo faʻaaogaina i aso nei, e tofu ma ana lava seti o tulafono mo le faʻasologa ma le faʻatulagaina. O nisi o sitaili faʻaaogaina o:
- AP (Associated Press). E masani ona fa'aoga ile tusitala ma tala fa'asalalau.
- APA (American Psychological Association). E masani ona fa'aoga i le social sciences.
- MLA (Modern Language Association). Fa'aaoga soo mo humanities ma faatufugaga saoloto.
- Chicago. E fetaui mo tala fa'asolopito ma isi vaega, e ofoina atu sitaili e lua: fa'amatalaga-tusitusiga ma le tusitala-aso.
- Turabian. O se faʻamatalaga faigofie o le Chicago style, e masani ona faʻaaogaina e tamaiti aʻoga.
- Harvard. Fa'aoga lautele i Peretania ma Ausetalia, o lo'o fa'aaogaina se faiga tusitala-aso mo upusii.
- IEEE (Inisetiute o Inisinia Eletise ma Eletise). Fa'aaogaina i matata fa'ainisinia ma tekonolosi.
- AMA (American Medical Association). Fa'afaigaluega i pepa fa'afoma'i ma api talaaga.
E taua tele le malamalama i le faanenefu o sitaili ta'itasi, aemaise lava talu ai e eseese a'oga ma fa'alapotopotoga e ono mana'omia ai sitaili eseese. O le mea lea, fa'afeso'ota'i i taimi uma ta'iala o au tofiga pe fesili i lou faia'oga e iloa po'o fea sitaili e tatau ona e fa'aogaina. |
Fa'akomepiuta ma ona i'uga
O le fa'a'ole'ole o le fa'aogaina lea o se fasi pepa, atoa po'o se vaega, mo au lava galuega fa'atino e aunoa ma le tu'uina atu o le fa'afetai tatau i le tusitala muamua. O le mea moni, o loʻo i ai i le liki tutusa e pei o le gaoi mea mai isi tusitala ma fai mai mea e fai e oe.
O i'uga o le fa'a'omea e eseese e faavae i le aoga, le matuia o le mea sese, ma o nisi taimi e oo lava i le faiaoga. Ae ui i lea, e mafai ona faʻavasegaina i latou e pei ona taua i lalo:
- Fa'asalaga tau a'oa'oga. Fa'aititia togi, toilalo i le tofiga, po'o le toilalo foi i le kosi.
- Fa'atonuga. Lapataiga tusitusia, faanofovaavaaia faaleaoaoga, poo le faamalolo lē tumau poo le faate'a i mataupu ogaoga.
- O taunuuga faaletulafono. O nisi mataupu e mafai ona o'o atu ai i se tagi fa'aletulafono e fa'atatau i le soliga o le puletaofia.
- Aafiaga leaga i lau galuega. Fa'aleagaina le ta'uleleia e mafai ona a'afia ai avanoa tau a'oa'oga ma galuega i le lumana'i.
le o taunuuga e faalagolago i le aoga e te auai. O nisi a'oga e mafai ona fa'atulafonoina le faiga fa'avae “Tolu tete ae e te alu ese”, ae ou te iloa o le tele o iunivesite fa'apolofesa e leai se faiga fa'apalepale aga'i i faiga fa'akomepiuta, ma aua le popole i le fa'aleagaina o oe i le taimi muamua.
O le mea lea, e taua tele le malamalama i le ogaoga o le fa'a'ole'ole ma fa'amautinoa o lo'o ta'ua uma galuega fa'aa'oa'oga ma fa'apolofesa e ala i le ta'ua sa'o. Fa'afeso'ota'i i taimi uma faiga fa'akomepiuta a lau fa'alapotopotoga po'o ta'iala e malamalama ai i fa'ai'uga fa'apitoa e ono feagai ma oe. |
Fa'afefea ona ta'ua sa'o puna'oa: APA vs AP formats
E mana'omia le fa'asinomaga sa'o i tusitusiga fa'aa'oa'oga ma tusitala e fa'ailoa ai manatu i a latou fa'apogai muamua, aloese mai le fa'a'ole'ole, ma mafai ai e le au faitau ona fa'amaonia mea moni. O a'oa'oga fa'ale-a'oa'oga 'ese'ese ma 'auala e masani ona mana'omia ai sitaili 'ese'ese o fa'amatalaga. O iinei, o le a tatou suʻesuʻeina i ni sitaili lauiloa e lua: APA ma AP.
I tulaga fa'ale-a'oa'oga po'o fa'apolofesa, o fa'amatalaga e taua tele mo le aloese mai le fa'aleaga ma fa'amaonia ai e iai se mea e talitonuina i lau galuega. O se feso'ota'iga faigofie po'o se vaega 'puna'aga masani e masani ona le lava. O le fa'ailogaina i lalo mo fa'amatalaga sese e mafai ona a'afia ai lau fa'atinoga o a'oa'oga po'o lou tauleleia fa'apolofesa.
APA (American Psychological Association) ma AP (Associated Press) fa'asologa o nisi ia o sitaili e masani ona fa'aaogaina, e tofu ma mafua'aga eseese ma mana'omia ituaiga fa'amatalaga patino mo fa'amatalaga.
- O le APA format e sili ona lauiloa i sosaiete faʻaagafesootai e pei o le mafaufau, ma e manaʻomia ai faʻamatalaga auʻiliʻili i totonu o le tusitusiga ma i totonu o le 'References' vaega i le pito o le pepa.
- O le AP format e fiafia i tusitusiga tusitala, ma e faʻamoemoe mo le sili atu ona puʻupuʻu, i totonu o tusitusiga e aunoa ma le manaʻomia mo se lisi faʻamatalaga auiliili.
E ui lava i nei eseesega, o sitaili uma e lua o loʻo i ai le faʻamoemoe autu o le faʻaalia manino ma faʻapuupuu faʻamatalaga ma punaoa. |
Fa'ata'ita'iga o upusii ile AP ma le APA
O nei fa'atulagaga e matua'i 'ese'ese mai le tasi i le isi i le ituaiga fa'amatalaga e mana'omia mo fa'amatalaga.
Faataitaiga 1
O se faʻamatalaga saʻo ile AP format atonu e pei o lenei:
- E tusa ai ma le usgovernmentspending.com, o se upegatafa'ilagi e siaki ai tupe faaalu a le Malo, ua siitia le aitalafu a le atunuu i le 1.9 miliona tala i le tolu tausaga talu ai i le $18.6 miliona. Ole fa'atupulaia lea e tusa ma le sefulu pasene.
Ae ui i lea, o lena lava upusii i le APA format e 2 vaega. E te tuʻuina atu faʻamatalaga i totonu o le tusiga ma se faʻamatalaga numera e pei ona taua i lalo:
- E tusa ai ma le usgovernmentspending.com, o se upegatafa'ilagi e siaki ai tupe faaalu a le Malo, ua siitia le aitalafu a le atunuu i le 1.9 miliona tala i le tolu tausaga talu ai i le $18.6 miliona.
- [1] O se fa'atupulaia lea e tusa ma le sefulu pasene.
O le isi, e te faia se vaega 'Sources' ese'ese mo le ta'ua sa'o, e fa'aaoga ai fa'ailoga numera e fetaui ma puna ta'itasi, e pei ona fa'aalia i lalo:
SOURCES
[1] Chantrell, Christopher (2015, Setema 3rd). “Numera o aitalafu a le Feterale a Amerika ua fuafuaina ma lata mai nei”. Maua mai le http://www.usgovernmentspending.com/federal_debt_chart.html.
Faataitaiga 2
I le AP format, e te faʻailoa saʻo le faʻamatalaga i le puna i totonu o le tusitusiga, faʻaumatia le manaʻomia mo se isi vaega faʻapogai. Mo se faʻataʻitaʻiga, i se tala fou, e mafai ona e tusia:
- Fai mai Smith, o le faiga fou lea e mafai ona aafia ai le 1,000 tagata.
I le APA fa'atulagaina, e te fa'aofia se vaega 'Sources' i le fa'ai'uga o lau pepa a'oga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona e tusia:
- Ole faiga fa'avae fou e mafai ona a'afia ai ile 1,000 tagata (Smith, 2021).
SOURCES
Smith, J. (2021). Suiga Faiga Faavae ma o Latou Aafiaga. Journal of Social Policy, 14(2), 112-120.
Faataitaiga 3
AP fa'atulagaina:
- O Smith, o lo'o umia lona PhD i le Saienisi o le Si'osi'omaga mai le Iunivesite o Harvard ma sa ia lomia le tele o su'esu'ega i suiga o le tau, fai mai o le si'itia o le suasami e feso'ota'i tonu lava ma gaioiga a tagata.
APA faatulagaga:
- O le si'itia o le suasami e feso'ota'i tonu lava ma gaioiga a tagata (Smith, 2019).
- Smith, o loʻo umia le PhD i le Saienisi Siosiomaga mai Harvard, na faia ni suʻesuʻega se tele e faʻamalosia ai lenei faʻamatalaga.
SOURCES
Smith, J. (2019). Le Aafiaga o Gaoioiga a Tagata i le Si'itia o le Suasami. Journal of Environmental Science, 29(4), 315-330.
O le ta'ua sa'o e taua tele i tusitusiga fa'alea'oa'oga ma tusitala, fa'atasi ai ma le APA ma le AP e fa'atino ai mana'oga eseese. A'o mana'omia e le APA se vaega 'Sources' au'ili'ili, e tu'ufa'atasia e le AP fa'amatalaga sa'o ile tusitusiga. O le malamalama i nei eseesega e taua tele mo le faatumauina o le faatuatuaina ma le faamaoni o lau galuega. |
iʻuga
Matou te faʻamoemoe o oe, i le avea ai ma se tamaititi aoga, ua malamalama nei i le taua o le taʻuina lelei o au punaoa. A'oa'o, ma fa'atino. I le faia o lea mea, e te fa'ateleina ai ou avanoa e pasi ai ma fa'atumauina se fa'amaumauga malosi tau a'oa'oga. |