Akademsko pisanje: Smjernice i greške koje treba izbjegavati za studente

Bilo da ste ambiciozni akademik, student koji radi na svojoj tezi ili jednostavno neko ko vodi različite nivoe naučnih zadataka, razumijevanje nijansi akademskog pisanja je ključno za uspjeh. Od same definicije i tipova do onoga što treba i ne treba, ovaj kompletan vodič ima za cilj da razjasni složenost akademskog pisanja.

Zaronite da naučite o formalnom i neutralnom tonu, jasnoći, strukturi i izvoru koji razlikuju akademsku prozu od drugih vrsta pisanja. Također, otkrijte šta akademsko pisanje nije i istražite osnovne alate koji vam mogu pomoći da postanete vješt akademski pisac.

Definicija akademskog pisanja

Akademsko pisanje je formalni pristup pisanju koji se koristi u akademskim okruženjima i naučnim publikacijama. Naići ćete na to u člancima u akademskim časopisima i naučnim knjigama, a od vas se očekuje da koristite ovaj stil u svojim esejima, istraživačkim radovima i disertacijama.

Dok akademsko pisanje prati opći proces pisanja kao i drugi oblici teksta, ono se drži određenih normi za sadržaj, organizaciju i stilske karakteristike. Sljedeće liste navode karakteristike koje definiraju akademsko pisanje, kao i karakteristike koje se općenito ne smatraju prikladnim u takvom pisanju.

Vrste akademskog pisanja

Uspjeh u različitim oblicima akademskog pisanja neophodna je vještina za svakoga tko je uključen u naučne aktivnosti. Donja tabela prikazuje ključne tipove pismenih zadataka na koje ćete vjerovatno naići u akademskom okruženju. Svaka vrsta ima svoje jedinstvene ciljeve i specifične smjernice koje se razlikuju ovisno o akademskoj disciplini. Razumijevanje ovih različitih kategorija je od suštinskog značaja bilo da su vaši ciljevi uspješno završiti diplomu, prijaviti se za postdiplomske studije ili nastaviti akademsku karijeru.

Vrsta akademskog teksta	definicija
esej	Kratak, nezavisan argument koji obično koristi materijale za kurs da odgovori na pitanje koje postavlja nastavnik.
Disertacija/Teza	Glavni završni istraživački zadatak koji se završava na kraju diplomskog programa često se fokusira na temu disertacije koju odabere student.
Pregled literature	Sveobuhvatna analiza postojećih studija o nekoj temi se obično priprema da vodi metodologiju budućeg istraživačkog projekta.
Istraživački rad	Detaljna istraga se provodi kroz nezavisno istraživanje, obično fokusirano na pitanje koje odabere student.
Prijedlog istraživanja	Preliminarni plan za buduću disertaciju ili istraživački projekat, sa detaljima o potencijalnoj temi i praksi.
Napomena bibliografija	Zbirka citiranih referenci, od kojih svaka prati kratak sažetak ili procjena.
Lab report	Izvještaj sa detaljima o ciljevima, postupcima, nalazima i zaključcima eksperimentalne studije.

Različite discipline imaju različite prioritete kada je u pitanju pisanje. Na primjer, u historiji, naglasak se može staviti na potporu argumenta primarnim izvorima, dok se u poslovnom kursu može naglasiti praktična primjena teorija. Bez obzira na polje, akademsko pisanje ima za cilj da prenese informacije jasno i efikasno.

Bilo da je vaš cilj da položite diplomu, prijaviti se na postdiplomski studij, ili izgraditi akademsku karijeru, efikasno pisanje je neophodna vještina.

Šta je akademsko pisanje?

Učenje umjetnosti akademskog pisanja je vrijedna vještina za studente, istraživače i profesionalce, jer služi kao kapija za proizvodnju visokokvalitetnog naučnog rada i efikasnog angažmana sa akademskom zajednicom.

U odeljcima koji slede ući ćemo u ključne karakteristike koje definišu efikasno akademsko pisanje, od jasnoće i preciznosti do standarda izvora i citiranja, nudeći smernice i primere za poboljšanje vaših veština.

Jasno i precizno

Izbjegavajte korištenje provizornog jezika poput „možda” ili „moglo bi biti”, jer to može potkopati snagu vaših argumenata. Odvojite vrijeme da pažljivo proučite svoje izbore riječi kako biste bili sigurni da precizno i ​​nedvosmisleno prenose vašu namjeravanu poruku.

Na primjer:

• Podaci možda ukazuju na to da…
• Podaci jasno govore da…

Važno je da koristite jasan i direktan jezik kako biste garantovali da vaš čitalac tačno zna šta mislite. To znači biti što je moguće konkretniji i izbjegavati nejasan jezik:

Na primjer:

• Tema je izazvala interesovanje već duže vreme.
• Ova tema je u fokusu naučne pažnje više od jedne decenije.

Tehnička terminologija je često karakteristika akademskog pisanja, koje je obično usmjereno na specijaliziranu publiku koja je dobro upućena u predmet.

Međutim, ovaj specijalizovani jezik treba da služi za poboljšanje jasnoće i tačnosti vašeg pisanja, a ne da ga komplikuje. Upotrijebite tehnički termin kada:

• Izražava ideju sažetije i jasnije nego što bi to činio opšti termin.
• Očekujete da je vaša ciljna publika obučena za termin.
• Termin uživa široku upotrebu među istraživačima u vašem specifičnom području studija.

Da biste se upoznali sa specifičnom terminologijom koja se koristi u vašoj oblasti, korisno je proučiti naučne članke i obratiti pažnju na jezik koji koriste stručnjaci.

Formalno i nepristrasno

Cilj akademskog pisanja je pružiti strukturirani okvir za razmjenu informacija i argumenata na neutralan način zasnovan na dokazima. Ovo uključuje tri ključna principa:

• Podrška dokazima. Argumenti moraju biti potkrijepljeni empirijskim podacima, distancirajući ih od ličnih uvjerenja pisca.
• Objektivnost. I vaše vlastito istraživanje i rad drugih naučnika moraju biti predstavljeni pošteno i tačno.
• Formalna dosljednost. Formalni ton i stil su neophodni da bi se obezbedila uniformnost u svim publikacijama, što olakšava upoređivanje i procenu različitih istraživačkih projekata.

Držeći se ovih principa, akademsko pisanje ima za cilj da zadrži svoj integritet i efikasnost. Ključno je da budete jasni u vezi s metodologijom vašeg istraživanja i da imate na umu sva ograničenja koja vaša studija može imati.

Zbog ovog fokusa na formalnu konzistentnost, jezik koji odaberete igra vitalnu ulogu. Važno je izbjegavati neformalne izraze, kao što su sleng, kontrakcije i svakodnevne fraze.

Na primjer:

• Podaci su prilično neodređeni i ne govore nam mnogo.
• Podaci se čine neuvjerljivim i pružaju ograničene uvide.

Fokusiran i dobro strukturiran

Naučni rad ide dalje od jednostavnog skupa ideja; mora imati određenu svrhu. Započnite pripremom relevantnog istraživačkog pitanja ili teze koja će voditi fokusirani argument. Pobrinite se da svaka informacija doprinosi ovom centralnom cilju.

Evo ključnih strukturnih elemenata:

• Ukupna struktura. Uvijek uključite an uvod i zaključak. Za duže radove segmentirajte svoj sadržaj u poglavlja ili pododjeljke, od kojih svaki ima jasan naslov. Rasporedite svoje informacije u logičan tok.
• Struktura paragrafa. Započnite novi pasus kada uvodite novi koncept. Svaki pasus treba da počinje tematskom rečenicom koja opisuje njegovu glavnu ideju, a između pasusa treba da postoje glatki prijelazi. Navedite svaki pasus koji služi vašoj glavnoj stvari ili istraživačkom pitanju.
• Struktura recenice. Koristite riječi za povezivanje da biste označili odnose između različitih misli unutar i između rečenica. Držite se pravilne interpunkcije kako biste izbjegli fragmente rečenica ili ponavljanja. Koristite kombinaciju dužina i struktura rečenica za bolju čitljivost.

Fokusiranjem na ove strukturne elemente poboljšavate čitljivost i uticaj vašeg akademskog rada. Ove smjernice su ključne za efikasno naučno pisanje.

Tačno i dosljedno

Osim pridržavanja gramatičkih pravila, interpunkcije i smjernica za citiranje, ključno je pridržavanje dosljednih stilskih standarda. Ovi standardi sadrže:

• Pisanje brojeva
• Korištenje skraćenica
• Odabir pravih glagolskih vremena
• Pisanje velikih slova riječi i naslova
• Pravopis i interpunkcija za britanski i američki engleski
• Formatiranje tabela i slika
• Citiranje slika ili video zapisa
• Korištenje tačaka ili numeriranje

Čak i ako postoji više od jednog ispravnog načina da se nešto uradi, najvažnije je biti dosljedan. Uvek tačno proofread vaš rad prije podnošenja. Ako lektura nije vaša jača strana, usluge poput naših profesionalaca lekturu ili proveru gramatike mogu vam pomoći.

Well sourced

U akademskom pisanju, korištenje vanjskih izvora pomaže u provjeri tvrdnji i predstavljanju dobro zaokruženog argumenta. Ovi izvori uključuju ne samo tekstove već i druge oblike medija poput fotografija ili filmova. Kada se ovi izvori koriste, njihov kredibilitet i ugled u akademskom okruženju su od vitalnog značaja. Ali kako da se pozabavimo ovim složenim zadatkom? Ispod je tabela koja pojednostavljuje ključne tačke:

Ključni pojmovi	objašnjenje	Primjeri	Preporučeni alati
Vrste izvora	Tekstovi ili mediji koji se koriste za dokaze i analizu	Naučni članci, filmovi	Naučne baze podataka, univerzitetske biblioteke
vjerodostojnost	Koliko je izvor pouzdan i tačan	Recenzirani članci	-
Zahtjevi za citiranje	Priznajte citate ili parafrazu	U tekstu, lista referenci	Generatori citata
Stilovi citiranja	Kompleti pravila za citiranje	APA, MLA, Čikago	Vodiči za stil
Prevencija plagijata	Izbjegavajte korištenje tuđih radova bez citiranja	-	Provjera plagijarizma

Nakon pažljivog odabira izvora i ispravnog citiranja, bitno je dosljedno primjenjivati ​​stil citiranja koji zahtijeva vaša institucija ili područje. Ako to ne učinite, može doći do naplate plagijat, što je ozbiljan akademski prekršaj. Koristeći alate kao što su provjera plagijara može vam pomoći da osigurate integritet vašeg rada prije nego što ga pošaljete.

Šta nije akademsko pisanje?

Prije nego što pređemo na specifične elemente koji se općenito izbjegavaju u akademskom pisanju, važno je razumjeti glavni cilj ovog oblika pisanja. Akademsko pisanje nastoji predstaviti istraživanja i argumente na jasan, strukturiran način. Slijedi posebne smjernice kako bi zadržao nivo formalnosti i objektivnosti. Imajući to na umu, postoji i nekoliko stilskih pristupa i tehnika koje obično nisu prikladne u akademskom kontekstu.

Lični

U većini slučajeva, akademsko pisanje ima za cilj održavanje bezličnog tona, fokusirajući se uglavnom na istraživanje i dokaze, a ne na lične stavove ili iskustva pisca. Iako mogu postojati slučajevi u kojima su informacije o autoru uključene – kao što su priznanja ili lična razmišljanja – primarni naglasak treba biti na samoj temi.

Zamjenica u prvom licu “ja” se nekada općenito izbjegavala u akademskom pisanju, ali je stekla šire prihvaćanje u brojnim disciplinama. Ako niste sigurni oko zapošljavanja prve osobe, najbolje je da se konsultujete sa smjernicama u okviru svog područja ili potražite savjet od svog profesora.

Kada uključujete lične reference, pobrinite se da služe svrsi. Na primjer, možete razjasniti svoju ulogu u procesu istraživanja, ali se kloniti nepotrebnog uključivanja vaših ličnih gledišta ili emocija.

Na primjer:

U akademskom pisanju, preporučuje se izbjegavanje upotrebe zamjenice u drugom licu “vi” kada dajete opšte izjave. Odlučite se za neutralnu zamjenicu “jedan” ili preformulirajte rečenicu kako biste u potpunosti eliminirali direktno obraćanje.

Primjer:

• Ako pušite, rizikujete svoje zdravlje.
• Ako neko puši, rizikuje svoje zdravlje.
• Pušenje predstavlja rizik po zdravlje.

Emotivan i grandiozan

Akademsko pisanje se u osnovi razlikuje od književnih, novinarskih ili reklamnih stilova. Iako je utjecaj još uvijek cilj, metode koje se koriste u akademskom okruženju su različite. Konkretno, akademsko pisanje izbjegava emocionalne apele i pretjerane izjave.

Iako možda pišete o temi koja vam je duboko značajna, cilj akademskog pisanja je podijeliti informacije, ideje i argumente na jasan i objektivan način, umjesto da izazove emocionalne reakcije. Klonite se emocionalnog jezika ili jezika zasnovanog na mišljenju.

Na primjer:

• Ovaj razorni događaj bio je veliki promašaj politike javnog zdravlja.
• Incident je imao jednu od najviših stopa oboljevanja i smrti, što ukazuje na značajne nedostatke politike javnog zdravlja.

Učenici se često osjećaju primorani da svoje argumente potkrijepe prenapuhanim izjavama ili veličanstvenim jezikom. Međutim, važno je oslanjati se na konkretne argumente potkrijepljene dokazima, a ne prenaglašavati svoj slučaj.

Na primjer:

• Shakespeare je nesumnjivo najikoničnija figura u cijeloj književnosti, koja je oblikovala cijeli tok zapadnog pripovijedanja.
• Shakespeare je vrlo utjecajna ličnost u engleskoj književnosti i imao je značajan utjecaj na razvoj drame i pripovijedanja.

Dugačko

Brojni studenti vjeruju da njihovo pisanje mora biti složeno i opširno da bi se smatralo akademskim. Međutim, ovo nije preporučljivo; umjesto toga težiti jasnoći i sažetosti.

Ako jednostavnija riječ ili fraza može zamijeniti složenu bez promjene značenja, onda se odlučite za jednostavnost. Uklonite izraze koji se dupliraju i razmislite o zamjeni fraznih glagola alternativama od jedne riječi kada je to prikladno.

Na primjer:

• Komisija je počela sa ispitivanjem ovog pitanja u mjesecu januaru.
• Komisija je počela da ispituje ovo pitanje u januaru.

Ponavljanje služi svrsi u akademskom pisanju, kao što je sumiranje ranijih informacija u zaključku, ali izbjegavanje ekstremnog ponavljanja. Pazite da isti argument ne iznosite više puta koristeći različite fraze.

Osnovni alati za akademsko pisanje

Postoji mnogo alata za pisanje koji će vaš proces pisanja učiniti bržim i lakšim. U nastavku ćemo istaći tri od njih.

• Alat za parafraziranje. Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji kao što su ChatGPT može pojasniti i pojednostaviti vaš tekst, posebno kada parafraziram izvore. Zapamtite, pravilno citiranje je neophodno za izbegavajte plagijat.
• Provera gramatike. Ovaj tip softvera skenira vaš tekst u potrazi za gramatičkim, pravopisnim i interpunkcijskim greškama. Kada identifikuje grešku, provera gramatike daje trenutne povratne informacije i predlaže potencijalne ispravke, pomažući vam na taj način da jasno artikulišete svoje ideje i zaobiđete uobičajene greške.
• Summarizer. Ako trebate da olakšate dohvat dugih ili teško razumljivih informacija, alat za sažimanje može pomoći. Komplikovane izvore čini lakšim za razumijevanje, pomaže vam da fokusirate svoje istraživačko pitanje i daje kratak sažetak vaših glavnih stavova.

zaključak

Postizanje izvrsnosti u akademskom pisanju je ključno za svakoga tko je uključen u naučnu karijeru. Ovaj vodič vam je pružio ključne elemente koji predstavljaju snažno akademsko pisanje – od jasnoće do izvora – i također je ponudio uvid u ono što treba izbjegavati. Alati kao što su softver za parafraziranje i provera gramatike mogu dodatno pojednostaviti ovaj proces. Sa ovim znanjem u ruci, bolje ste spremni da efikasno i samopouzdano napadate akademske izazove.